O FESTIVALU

Videomedeja je alternativna kulturalna manifestacija, koja ispoljava realan odraz društvenog stanja i pojedinca u odnosu na vladajuće sisteme i globalne politike a kroz savremene umetničke forme autora iz celog sveta. To je festival različitih percepcija i drugačijih običaja i kulture društva, prvenstveno avangarde a prikazanih kroz različite inovativne tehnologije i nove umetničke prakse.

U takmičarskoj selekciji preovlađuju umetnički radovi koji preispituju političke, društvene i kulturalne konstrukcije sistema. Umetničke konstrukcije kritičke i subverzivne aktivnosti kroz avangardne forme kojima se reaguje na zvaničnu ideološku doktrinu.

Videomedeja traga za umetnicima koji uočavaju onu skrivenu, drugačiju realnost, kulturu i umetnost, ukazuje na drugačije mogućnosti pokazivanjem razlika i preispituje etičke i estetske vrednosti.

Cilj jeste težnja za promenom individualne i društvene svesti, kao i ostvarivanje rezultata alternativnih stvaralaca u oblasti kulture i umetnosti. Podsticanje interesovanja za kritičkim mišljenjem i suprotstavljanje stavu da umetnička dela treba da pripadaju kapitalu, pošto su time dela sve udaljenija od samog umetnika i sve su manje umetnost.

Video i nove tehnologije su odigrale presudnu ulogu u stvaranju nove masovne kulture i deluju van bilo kakvih okvira i  tradicionalne kulture.

Video je vrlo brzo pozicioniran kao alternativa televiziji suprotstavljajući se masovnim medijima iza kojih su najčešće stajali kapitalisti ili vladajuće partije koji su nametali seksizam, nacionalizam, rasizam, homofobiju. Video se posmatra kao sredstvo za uvođenje novih narativa i preispitivanje identiteta i društva.

Video je izašao, ne samo iz institucija, već i sa ekrana. Video funkcioniše nezavisno od institucija jer za razliku od filma koji ima svoj institucionalni okvir (bioskop) i filmski jezik, video je bio otvoren za najrazličitija eksperimentisanja bez ograničenja i bez poštovanja bilo kakvih pravila. Video je bio dostupan svima i svi su mogli da naprave video.

Video funkcioniše samostalno ali i kao deo bioskopa, masovnih medija, ambijenta, fasade, situacije ili čak i kao deo drugih umetničkih formi, može da se projektuje ili integriše bilo gde da bi se na najefektniji način saopštila poruka ili emocija.

Autorka teksta: Ivana Sremčević Matijević

Pročitaj više o festivalu

 

Osnovna ideja jeste pospešivanje nezavisne umetničke video produkcije, afirmacija video stvaralaštva i inovativnih umetničkih formi, avangardne umetnosti i novih medija. Razvoj kritičkog mišljenja i teorije o savremenim vizuelnim umetnostima, međunarodna saradnja, razvoj interkulturalnog dijaloga, edukacija studenata i profesora, afirmacija mladih umetnika, doprinos tehnološkom razvoju sredine i demistifikacija novih medija i tehnologija u javnosti, poboljšanje digitalne pismenosti, digitalizacija savremenog vizuelnog nasleđa i korišćenje digitalnih alata u okviru svih aktivnosti udruženja. Razvoj kreativne industrije i upotrebe digitalnih alata je glavna karakteristika našeg rada kako u okviru svih aktivnosti udruženja unutar organizacije tako i u javnoj prezentaciji projekata i u samoj njegovoj realizaciji.

Program se fokusira na umetničke projekte koji koriste nove medije za umetničko izražavanje i komunikaciju, a imaju široku paletu žanrova i oblika koji kombinuju sliku i zvuk, naprednu komunikaciju, objekte, u simbiotičkom ili avangardnom stilu; od video radova, dokumentarnih i kratkih filmskih formi, digitalnih animacija, medijskih instalacija, intervencija u prostoru, interaktivnih i robotizovanih objekata, url projekata, open source aplikacija, živih audiovizuelnih nastupa, elektronske muzike, naprednih tehnologija u umetničkoj praksi...

Takmičarski program je otvoren za različite oblike kreativnog umetničkog izražavanja i komunikacije sa elektronskim medijima. Nema fiksnih kriterijuma u pogledu teme i forme. Selekciona komisija neće uzimati u razmatranje jedino radove koji sadrže uvredljive ili agresivne poruke ili sadržaj. Jedini uslov za prijavljivanje na konkurs za takmičarsku selekciju je da svi radovi moraju biti producirani u poslednje DVE godine.

U takmičarskoj selekciji preovlađuju umetnički radovi koji preispituju političke, društvene i kulturalne konstrukcije sistema. Umetničke konstrukcije kritičke i subverzivne aktivnosti kroz avangardne forme kojima se reaguje na zvaničnu ideološku doktrinu. Videomedeja traga za umetnicima koji uočavaju onu skrivenu, drugačiju realnost, kulturu i umetnost, ukazuje na drugačije mogućnosti pokazivanjem razlika i preispituje etičke i estetske vrednosti. Cilj jeste težnja za promenom individualne i društvene svesti, kao i ostvarivanje rezultata alternativnih stvaralaca u oblasti kulture i umetnosti. Podsticanje interesovanja za kritičkim mišljenjem i suprotstavljanje stavu da umetnička dela treba da pripadaju kapitalu, pošto su time dela sve udaljenija od samog umetnika i sve su manje umetnost. Video i nove tehnologije su odigrale presudnu ulogu u stvaranju nove masovne kulture i deluju van bilo kakvih okvira i  tradicionalne kulture.

U okviru programa festival se fokusira na umetničke projekte koji kombinuju sliku i zvuk, naprednu komunikaciju, objekte, u simbiotičkom ili avangardnom stilu; od video radova, dokumentarnih i kratkih filmskih formi, digitalnih animacija, medijskih instalacija, intervencija u prostoru, interaktivnih i robotizovanih objekata, url projekata, open source aplikacija, živih audiovizuelnih nastupa, elektronske muzike, naprednih tehnologija u umetničkoj praksi...

Ova u potpunosti neprofitna manifestacija održava se svake godine u trajanju od nekoliko dana a prvi video festival održan je 1996. u Novosadskom pozorištu u Novom Sadu. Posetilo nas je preko sedam stotina umetnika, kustosa, teoretičara, promotera i distributera iz celog sveta.

Na konkurs stigne oko 1000 radova iz čitavog sveta a bude uvršteno do 5% u Festivalski program.

Program je podeljen u nekoliko osnovnih segmenata koji se u zavisnosti od aktuelnog koncepta razvijaju na druge, manje delove. Svake godine na festivalu Videomedeja učestvuje oko 100 umetnika, većinom iz Evrope ali i sa svih kontinenata i oko 20 saradnika i stručnjaka iz Srbije. (sve biografije učesnika budu objavljene na našem sajtu a mogu se naći i biografije od nekoliko hiljada učesnika sa dosadašnjih Festivala)

Festival Videomedeja je takmičarskog karaktera a nagrade dodeljuje međunarodni žiri, sastoji se od takmičarskog i revijalnog dela programa.

Tročlani internacionalni žiri dodeljuje nagrade: nagradu Sfinga za najbolji rad iz kategorije Projekcije i nagradu Bogdanka Poznanović za najbolji rad iz kategorije Medijski projekti, a otvorena je mogućnost i za Pohvale i nagradu Publike.

Takmičarski deo čini Izložba odabranih jednokanalnih ili višekanalnih, interaktivnih ili hibridnih formi medijskih projekata postavljenih u virtuelnom ili fizičkom prostoru i Projekcije izabranih jednokanalnih umetničkih radova različitih žanrova, formi i stilova koji kombinuju sliku i zvuk.

U revijalnom delu programa najčešće gostuju kustosi iz evropskih centara, galerija, muzeja i umetnici po pozivu i tradicionalno se prikazuje selekcija radova domaćih autora ‘Made in Serbia’ i Lunartis program, projekcije najboljih diplomskih studentskih filmova sa svetskih prestižnih filmskih akademija.

Program se većim delom realizuje u većim prostorima sa više odvojenih celina. U zavisnosti od trenutne produkcije i koncepcije deo festivala se realizuje i kroz specijalizovane internet/televizijske programe a ponekad program zahteva i dodatne gradske galerijske i alternativne prostore.

Festival se distribuira i promoviše u obliku projekcija, prezentacija, promotivnih elektronskih i štampanih kataloga, pomoću internet portala i drugih medija u zemlji i inostranstvu.

Zbog poštovanja autorskih prava i opredeljenosti za profesionalizam u radu:

- VIDEOMEDEJA  je slobodna, nezavisna institucija, ne poznaje granice, niti ograničenja, unutar nje nema ni verskih, klasnih, rodnih i rasnih razlika i to je važana karakteristika udruženja,

- VIDEOMEDEJA je prepoznatljiv festival na internacionalnoj sceni,

- VIDEOMEDEJA je pre svega međunarodna manifestacija, u programu festivala redovno učestvuju umetnici iz 30 - 60 zemalja širom sveta, sa svih kontinenata,

- VIDEOMEDEJA je takođe i evropski festival, imajući u vidu činjenicu da najveći broj radova dolazi upravo iz zapadnoevropskih zemalja kao što su Nemačka, Velika Britanija, Holandija, Francuska, Španija, Finska itd. a zatim i ostalih evropskih država, po pravilu svake godine program sadrži radove iz gotovo svih zemalja Evrope,

- VIDEOMEDEJA je ostvarila jake veze i dugogodišnja prijateljstava sa umetnicima, stručnim saradnicima i institucijama širom sveta,

- VIDEOMEDEJA zbog profesionalizma u radu i poštovanja autorskih prava i različitosti, ima dobro pozicioniranje na svetskoj mapi ali i veru u budućnost i održivost udruženja,

- VIDEOMEDEJA ima kontinuitet u radu koji nam omogućava diskusiju, analizu i unapređenje rada na osnovu dugogodišnjeg iskustva,

- VIDEOMEDEJA učestvuje u procesu informisanja i edukacije građana u oblasti novih medija i kreativne upotrebe informatičkih tehnologija,

- VIDEOMEDEJA predstavlja naše umetnike, grad pa i državu na drugim međunarodnim festivalima, događajima, izložbama isl,

- VIDEOMEDEJA poseduje brojne izveštaje medija i pozitivne kritike koje predstavljaju našu organizaciju kao profesionalnu, odgovornu i prijateljsku,

- VIDEOMEDEJA je prva započela projekat VAL-video art biblioteku, koja je jedinstvena, BESPLATNA, JAVNA, SVETSKA, ONLINE VIDEO ART BIBLIOTEKA,

- VIDEOMEDEJA VAL (Video Art Biblioteka), je projekat zbog kojeg  Videomedeja i Novi Sad  postaju svetska prestonica video umetnosti, alternativne scene pokretnih slika i novih medija,

- VIDEOMEDEJA poseduje arhivu od preko 15000 umetničkih radova iz čitavog sveta, od kojih je za sada oko 200 radova objavljeno online i dostupno je javnosti.

KRATKA ISTORIJA

Jugoslovensko udruženje za video umetnost VIDEOMEDEJA (registrovano 12. februara 1998) i Asocijacija nezavisnih projekata – Apostrof 1996. godine pokreću Međunarodni samit ženskog videa − VIDEOMEDEJU gde jedino žene autorke mogu da učestvuju u takmičarskom delu programa. Tadašnji urednik programa Balint Sombati 1999. godine uvodi i autore muškarce u program VIDEOMEDEJE. Od 1998. do 2000. godine direktorka Festivala i predsednica Udruženja bila je Vera Kopicl koja se nakon 2000. godine samoinicijativno povlači sa funkcija i predlaže Ivanu Sremčević za predsednicu Uduženja. Godinu dana kasnije, 2001, za direktorku Festivala i predsednicu Jugoslovenskog udruženja za video umetnost VIDEOMEDEJA izabrana je Ivana Sremčević. Te iste godine dolazi do promena u konceptu samog Festivala VIDEOMEDEJA. Od 2001. u takmičarskom delu festivalskog programa mogli su da konkurišu i muški autori. Festival je od tada otvoren za sve, bez obzira na rodnu razliku koja je ranije postojala. Jedina ograničenja bila su, a i sada su, da umetnički radovi moraju biti iz protekle dve godine u odnosu na godinu objavljivanja javnog konkursa za Festival VIDEOMEDEJA i da žiri za selekciju neće uzimati u razmatranje radove koji sadrže uvredljive ili agresivne poruke ili sadržaje.

Živopisniji istorijski prikaz Videomedeje možete pročitati OVDE.

laureat vm awards
kamera b&w
ZNAČAJ FESTIVALA

 

- Videomedeja je renomiran evropski festival i predstavlja drugačiji umetnički izraz, praksu i kulturu.

- Doprinosi razumevanju i izgradnji evropskog kulturnog identiteta.

- Bolje razumevanje i kritičko preispitivanje sopstvenog okruženja.

- Podstiče razvoj kreativnih veština i talenata.

- Podstiče razvoj kreativnih veština kroz nove medije i tehnologije.

- Podstiče razvoj otvorenosti ka novom i nepoznatom.

- Podsticaj za različitostima i bolje sopstveno razumevanje.

- Programi kulturnih animacija (radionice, predavanja, prikazi, mobilne aplikacije i slično).

- Delovanje samostalnih kulturnih stvaralaca, kulturnih organizacija i grupa koji doprinose stvaranju prepoznatljive, autentične i slobodne kulture Grada Novog Sada.

- Internacionalizacija i prisustvo na međunarodnoj sceni.

- Razvoj kulturnog turizma.

- Saradnja između sektora kulture i kreativne industrije doprinosi boljem predstavljanju srpske kulture i umetnosti u svetu i jačanju kapaciteta lokalnih organizacija.

- Uključuje građane u procese stvaranja, revitalizacije i očuvanja kulturne digitalne baštine.

- Rad na edukaciji, prvenstveno školske dece, studenata i mladih ali i nastavnika i profesora.

- Kontinuirana saradnja između udruženja građana i turističkih, obrazovnih,  kulturnih ustanova, kreativne industrije, nauke i drugim granama.

- Velika dostupnost informacija o svetskim trendovima u video artu i novim medijima koji su marginalizovani i skriveni od javnosti, kroz festival i putem našeg sajta.

- Nameće znanje, umetnost i kulturu svakom običnom građaninu, podiže nivo tehnološke svesti i razvija interesovanje za napretkom.

- Integracija marginalizovane vizuelne umetnosti, savremene alternativne forme i svetske scene prvenstveno u naše društvo ali i šire.

- Upoznavanje sa domaćim i svetskim alternativnim nasleđem putem vizuelnih, digitalnih formi.

- digitalizacija i očuvanje alternativnog vizuelnog nasleđa, umetničkog videa, animacija i eksperimentalnog kratkog filma.

- Širenje značaja o digitalizaciji kao osnovi modernog društva.

- Videomedeja VAL (Video Art Biblioteka) je JEDINSTVENA, BESPLATNA, JAVNA, SVETSKA, ONLINE VIDEO ART BIBLIOTEKA koja čuva alternativno nasleđe, avangardnu i eksperimentalnu vizuelnu umetnost i čini je konačno vidljivom. 25 godina priznanja i poštovanja našeg Udruženja jesu temeljna osnova od koje polazimo i imamo sada tu privilegiju da možemo da napravimo ovako nešto izuzetno, što nema niko u Evropi.

- Sa projektom Videomedeja VAL (Video Art Biblioteka), Novi Sad je postao svetska prestonica video umetnosti, alternativne scene pokretnih slika i novih medija.

- U vrednosnom smislu, a i u kontekstu Evropske prestonice kulture i evropskih vrednosti, Videomedeja kroz umetničke video radove promoviše principe demokratije, ravnopravnosti, tolerancije i poštovanja ljudskih i manjinskih prava.

- Videomedeja predstavlja kreativni izazov dominantnim umetničkim praksama i kulturi i doprinosi unapređenju raznovrsnosti ponude kulturnih programa grada.

- Videomedeja predstavlja najnovije umetničke forme i izraze koji nisu dovoljno vidljivi i prezentovani kroz zvanične institucije i kanale komunikacije.

- Videomedeja je alternativna kulturalna manifestacija, koja ispoljava realan odraz društvenog stanja i pojedinca u odnosu na vladajuće sisteme i globalne politike a kroz savremene umetničke forme autora iz celog sveta. To je festival različitih percepcija i drugačijih običaja i kulture društva prvenstveno avangarde a prikazanih kroz različite alternativne, nove, vizuelne umetničke forme.

- Videomedeja traga za umetnicima koji uočavaju onu skrivenu, drugačiju realnost, kulturu i umetnost, ukazuje na drugačije mogućnosti pokazivanjem razlika i preispituje etičke i estetske vrednosti.

- Cilj jeste težnja za promenom individualne i društvene svesti, kao i ostvarivanje rezultata alternativnih i avangardnih stvaralaca u oblasti kulture i umetnosti.

- Za video umetnost i nove medije se još nedovoljno zna ili im se ne pridaje adekvatan društveno-kulturni značaj.

- Videomedeja stvara polje za podrobnije upoznavanje, proučavanje i preispitivanje teorije, zaštite i distribucije video umetnosti i novih medija.

CILJNA GRUPA

Umetnici, teoretičari, istoričari umetnosti, studenti, omladinci, prosvetni radnici, novinari, radnici u kulturi, medijski aktivisti, IT sektor, građanstvo....

CILJEVI FESTIVALA

 

- Predstavljanje najnovijih video radova i novih medija.

- Promocija inovativnih umetničkih formi.

- Dalji razvoj teorije o savremenim vizuelnim umetnostima.

- Međunarodna saradnja, razvoj interkulturalnog dijaloga.

- Edukacija studenata i profesora.

- Afirmacija mladih umetnika.

- Doprinos tehnološkom razvoju sredine.

- Promocija novih strategija u odnosima sa institucijama kulture.

- Demistifikacija novih medija i tehnologija u javnosti.

- Bolje razumevanje i kritičko preispitivanje savremene umetnosti.

- Poboljšanje digitalne pismenosti i izgradnja veštine oko stvaranja i potrošnje ovih sredstava koja su budućnost.

- Digitalizacija savremenog vizuelnog nasleđa.

- Korišćenje digitalnih alata u okviru svih aktivnosti udruženja unutar organizacije tako i u javnoj prezentaciji projekata i u samoj njegovoj realizaciji.

- Razvoj kreativne industrije i upotrebe digitalnih alata.

- Edukacija đaka, studenata, profesora, profesionalaca radi daljeg širenja digitalizacije kroz upotrebe najnovijih tehnologija.

- Podsticanje umetničkog stvaralaštva prvenstveno u digitalnoj formi.

Nam June Paik, John Cage, Bill Viola, Vitto Acconci, Marina Abramović, Mike Stubbs, Jan Schuijren, Chris Byrne, Piotr Krajewski, Kathrin Becker, Slobodan Šijan, Želimir Žilnik, Dejan Sretenović, Miloš Vojtečevski, Balint Szombaty, Robert Arnold, Anouk de Clercq, Johan Grimonprez, Lutz Dammbeck, Sanja Iveković, Sofa Surfers, Nina Czegledy, Ema Kugler, Breda Beban, Zoran Naskovski, Phill Niblock, Kathy Rae Huffman, Manuel Saiz, Dalibor Barić, Oliver Pietsch, Martijn Veldhoen, Margit Lukács, Persijn Broersen, Michael Takeo Magruder, Adad Hannah, Max Hattler, Rafaël, Jean-Gabriel Périot, Richard Vickers, Nataša Teofilović, Andrej Tišma, SJ Ramir, Köken Ergun, Alexei Dmitriev, Quayola, Nicolas Provost, Volker Schreiner, Marc Lee, Thorsten Fleisch, Neil Ira Needleman, Sylvia Winkler, Stephan Koeperl, Thomas Mohr, Erwin Olaf, Semiconductor, Lea Vidaković, Shahar Marcus, Arjan Brentjes, Damon Mohl, Stuart Pound, Alisi Telengut, Dave Lojek, Douwe Dijkstra, Harvey Goldman, Isabel Pérez del Pulgar, Bjoern Melhus, Silvia De Gennaro, Harald Hund, Goran Škofić, APOTROPIA, grupa Art-teror, Kaoru Motomya, Markus Bertuch, LiHong Ting, Corinna Schnitt, Jan van Nuenen, Monochrom, Johan Grimonprez, Astrid Rieger, Ocusonic, Grzegorz Rogala, Keith Bearden, Faith Holland, Reetta Neittaanmäki, Sebastian Diaz Morales, Andrea Baldini, Francesca Fini, Tracy Peters, Dmitri Voloshin, Ellen Wetmore, Anita Sarosi, Andrea Arnold, Gareth Hudson, Laurynas Navidauskas, Niina Suominen, Neïl Beloufa, Céline Trouillet, Ageda Kopla Taldea, Laetita Bourget, Lala Raščić, Frank Theys, Jörg Niehage, Les Miserables, Bogumił Misala, Jakub Lech (IP Group), Dragan Matić, Vladimir Frelih, Maria Molina Peiró, Joerg Auzinger, Alicja Zebrowska, Nataša Prosenc, Sonja Savić, Reneta Poljak, Sandra Sterlc, Yenin Higins, Izabel Hajer, Gabrijela Vasić, Vesna Vesić, Kai Kaljo, SanjaPerišić, Bea de Visser, Olga Egorova, Natalija Pershina Jakimanskaya,